Ono što je Istri donijelo planetarnu popularnost prije gotovo dva desetljeća, posljednjih nekoliko godina sramežljivo kuca na vrata dalmatinskih županija. Agro, ruralni, seljački, etno i ostale inačice turizma koji se razvija u zaleđu mora, u tradicijskim objektima s novosagrađenim bazenima, vlasnicima koji su imali viziju i hrabrosti upustiti se u novo i neistraženo osigurava booking i do 250 dana godišnje, a cjelokupnoj ponudi i turističkoj slici pojedinoga kraja daje dodanu vrijednost.
Potpora obitelji i Općine Sukošan
Gotovo 1.900 četvornih metara naslijeđenoga zemljišta, s ostacima kamene kuće u kojoj su odgojene generacije zemljoradnika, Mladen Dražić, građevinski poduzetnik iz Debeljaka, odlučio je pretvoriti u pionirski turistički kompleks u svome kraju. Smjelu ideju godinama je „kuhao” s rođacima i prijateljima, a tek odnedavno vizija je počela dobivati i konkretne obrise. Doduše, samo na papiru, kao idejni projekt koji je izradio arhitektonski ured GPZ-projekt iz Zagreba, ali Mladenu je vjetar u leđa dala Općina Sukošan koja vapi za novim i drukčijim turističkim sadržajima koji su u osnovi strategije općinskog razvoja.
– Teren gdje će za tri godine niknuti novi turistički raj zapravo se prostire na gotovo 6.000 kvadrata, ali objekti i prateći sadržaji gradit će se na 1.816 četvornih metara. Sve je to zemlja moje obitelji koja me otpočetka podupire u ovom naumu, a posebno želim zahvaliti svome stricu Anti koji mi je izašao ususret i prepisao jednu parcelu da projekt mogu zaokružiti u jedinstvenu cjelinu, govori Mladen dok nas vozi u podnožje brda Debeljaka i budućeg etnosela Trtajini dvori, koji su ime dobili po starom obiteljskom nadimku. Pogled puca prema Velebitu, Ravnim kotarima, Promini…
Gosti će rezati pršut i točiti vino
– Na drugu stranu, samo nekoliko minuta vožnje, udaljen je Sukošan, do Zadra je 10 kilometara, do Biograda isto toliko. U blizinu su NP Krka, NP Kornati, Vransko jezero, aerodrom je udaljen 3-4 kilometra. Idealna lokacija za goste željne mira i spokoja usred netaknute prirode, a opet pruža mogućnost zabave i rekreacije u obližnjim središtima, objašnjava zaneseno dok se probijamo kroz krš na kojemu sada pasu ovce i koze. Po idejnom projektu koji potpisuje Renata Treselj iz GPZ-projekta, a jučer ga je općinskom donačelniku Darku Ročaku i nekolicini potencijalnih suinvestitora prezentirao glavni konzultant Miroslav Čagalj, na česticama na kojima se nalazi zaštićena kamena seoska kuća gradit će se etnoselo. Kuća će se obnoviti u tradicionalnom stilu i u njoj će biti autohtona dalmatinska konoba s otvorenim kominom i kušaonicom pršuta, sira i vina. Konoba će biti opremljena isključivo masivnim namještajem u tradicionalnom stilu, a većina posla oko rezanja pršuta i sira te točenja vina bit će prepuštena gostima. Naravno, po potrebi, dodaje Mladen, bit će organizirana profesionalna posluga. Osim obnove stare kuće, predviđa se i gradnja dva povezana objekta za smještaj gostiju, wellness, restoran i vanjski bazen.
U drugoj fazi etnopark
– U objektu za smještaj gostiju bit će 18 luksuznih dvokrevetnih soba s kupaonicama, a raspored pruža mogućnost pretvorbe dvokrevetnih u trokrevetne sobe za prihvat većeg broja gostiju u slučaju organiziranog dolaska autobusom i tada će se moći smjestiti 54 osobe. Sobe će biti u tradicionalnom stilu, ali s modernim materijalima i načinima gradnje, a na južnoj strani krova postavit će se nekoliko sunčevih kolektora za grijanje, toplu vodu i vodu u bazenu. Wellnes, teretana i restoran bit će u prizemlju i imat će veliku terasu koja će se zimi zatvarati staklenim stijenama. Bazen će biti otvoren i koristit će se isključivo ljeti, objasnio je arhitekt Čagalj, a Mladen Dražić, koji se nada da će za ovaj više od pola milijuna eura vrijedan projekt naći partnera i suinvestitora ili će, pak, posegnuti za nekom od poduzetničkih kreditnih linija, napominje da lokacija, s obzirom na veliku površinu neobrađenog zemljišta, pruža idealne uvjete za naknadnu gradnju druge faze projekta u kojoj će biti etnopark s različitim vrstama životinja.
– Podrazumijeva se da će sva hrana u Trtajinim dvorima biti domaća, dalmatinska, proizvedena u Ravnim kotarima, točit će se samo domaća vina, a gosti se, po želji, mogu uključiti i u berbu grožđa, maslina, voća, hranjenje životinja, kaže vlasnik.
Donačelnik Ročak nije krio zadovoljstvo predstavljenim idejnim rješenjem projekta koji će sukošanski kraj predstaviti u novom turističkom svjetlu.
– Dalmaciju se percipira samo kroz more i otoke, a naše je zaleđe pravi mali nebrušeni biser koji se tek treba otkriti. Ravni kotari neiskorišteni su u poljoprivredi, ali i u turizmu i projekti poput ovoga trebali bi im udahnuti novi život, naglasio je Ročak i dodao da se na području općine Sukošan trenutačno planira nekoliko sličnih projekata, ali ni za jedan još nije napravljeno idejno rješenje.
Izvor: Zadarski list
