Poduzetnik Marino Šare iz Galovca počinje s podizanjem najvećeg nasada trešanja u Hrvatskoj i jednom od najvećih ovom dijelu Europe u Ninskim Stanovima na površini od četrdeset i dva hektra. Projekt vrijedan 3,7 milijuna kuna koji je Šare započeo prije pet godina konačno ide iz faze popularno rečeno papirologije u fazu konkretnih radova gdje će za početak glavnu ulogu imati teška mehanizacija kojom će se raskrčiti šumsko državno zemljište i tako ga pripremiti za oplemenjivanje.

U pet godina Šare je prošao sve – pronašao i dobio šumsko zemljište na služnost, napravio projekt, potpisao ugovor za dobivanje potpore u iznosu od dva milijuna kuna iz IPARD programa mjere 101 ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice te dobio povoljan kredit od banke. Na njegovom primjeru drugi poduzetnici koji planiraju ući u zahtjevnu poljoprivrednu proizvodnju mogu samo učiti. Svaki korak napravljen je nakon pomnog istraživanja i analiza.

Trešnja u top pet

Šumsko zemljište je dobio na služnost od države na rok od pedeset godina. Prvo je u katastru pronašao teren koji mu je odgovarao, vidio da je vlasništvo države, a zatim je zatražio njegovo korištenje od Ministarstva poljoprivrede. Kaže da je danas cijela ta procedura jednostavnija i traje svega par mjeseci. Pametno je odabrao površinu jer je pedeset hektara maksimalna površina s kojom se može natjecati za sredstva iz IPARD programa. I odluka o trešnji donesena je promišljeno.

– Na trešnje sam se odlučio radi tržišta. Trešnja se nalazi u top pet proizvoda kada govorimo o sigurnosti njihove prodaje. Buduća proizvodnja namijenjena je za izvoz u Švedsku, Finsku, Norvešku i Rusiju. Oni za prve trešnje plaćaju pet do šest eura po kilogramu, a kasnije ta cijena pada na dva eura. Drugi razlog zbog kojeg sam odabrao trešnju jest mogućnost natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Europa financira voćne vrste, a ne financiraju podizanje maslinika i vinograda, kaže Šare.

Zemljište kod Ninskih Stanova dobio je na služnost prije dvije godine. Radovi počinju tek sada jer mu je toliko vremena trebalo da riješi IPARD i dobije kredit kod banke.

Poduzetnički plan

– Do sada sam potrošio 300.000 kuna, a još nikakvi radovi nisu počeli. Teže mi je bilo dobiti kredit od banke nego riješiti IPARD. Kod kandidiranja na IPARD obratio sam se konzultantskoj kući iz Zagreba i Razvojnoj agenciji Zagrebačke županije. Sve sam radio sa Zagrebom. IPARD ima svoje norme i ako se u njih uklopiš prolaziš. Sve dogovoreno treba poštovati i na kraju se dobivaju bespovratna sredstva, govori Šare te dodaje:

– Banka je već druga priča. Ja sam uspio na kraju dobiti kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj uz kamatnu stopu od jedan posto te odgodu plaćanja od pet godina, s time da imam garanciju Hrvatske agencije za poticanje malog poduzetništva. Za prvu fazu odobren mi je kredit od 4,5 milijuna kuna za obradu terena, izgradnju ograde, nabavu sadnica, njihovu sadnju i gnojidbu. U drugom dijelu tražit ću kredit za izgradnju sustava navodnjavanja i voćarsku mehanizaciju. U planu mi je u trećoj fazi postaviti zaštitnu mrežu od tuče.

Očekuje da će prva faza projekta biti gotova za dva i pol mjeseca. Nakon toga predaje dokumentaciju za IPARD i ako je sve u redu dobiva dva milijuna kuna. Šare će na svojoj plantaži imati devetnaest sorti trešanja koje u različito vrijeme dospijevaju na rod kako bi mogao kontinuirano opskrbljivati tržište od početka svibnja do kraja lipnja. Prvu berbu očekuje za tri godine, a puni rod za pet. Svojim primjerom pokazuje neslućene poduzetničke mogućnosti koje se kriju u neiskorištenom državnom šumskom zemljištu i europskim fondovima.

Izvor: Zadarski list